KIJEV, LONDON - Godina 2022. ostaće najviše upamćena po tome što je nakon pandemije virusa korona izbio rat u Ukrajini, koji je još više produbio krizu u svijetu. Ova godina ostaće upamćena po još mnogo toga: odlasku britanske kraljice, protestima u Iranu i Kini i većini događaja koji su u sjenci ili posljedica rata u Ukrajini.

RAT U UKRAJINI

Vojni sukob između Rusije i Ukrajine počeo je 24. februara. Nakon mnogo tenzija, pregovora i razgovora ipak se nije mogao izbjeći.

Ovaj rat odjeknuo je u cijelom svijetu i izazvao tektonske poremećaje i nezapamćene krize u skoro svim oblastima od ekonomije do odnosa među državama, inflacije neslućenih razmjera i velikih poskupljenja od struje do hrane, a koji su već bili prilično načeti pandemijom.

Stvorena je i najveća izbjeglička kriza još od 2. svjetskog rata. Zavladala je panika u cijelom svijetu, ljudi su pravili zalihe, bojali se izbijanja 3. svjetskog rata ili, još gore, nuklearnog rata, mada su ruski čelnici sve vrijeme obećavali da neće početi nuklearni rat jer u njemu nema pobjednika.

I dok su se Zapad i Rusija međusobno optuživali da hoće da izazovu 3. svjetski rat, EU je neprestano uvodila nove sankcije Rusiji, među kojima je i embargo na naftne derivate, koji su poskupjeli širom svijeta i zadali glavobolje stanovništvu, a što je kao domino efekat uticalo na poskupljenje i ostale robe i proizvoda.

Nekoliko su puta Vladimira Putina, predsjednika Rusije, i Volodimira Zelenskog, nagovarali da sjednu za pregovarački sto, ali od toga nije bilo ništa. I dok je rat trajao, Ukrajina razarana, broj žrtava bivao sve veći, održani su referendumi u Donjecku, Lugansku, Hersonu i dijelovima Zaporoške oblasti u Ukrajini, koje su pod kontrolom Rusa o pristupanju Rusiji, a na kojima je izglasano pripajanje, o čemu je Putin odmah potpisao ukaz.

EU i UN nisu priznale ove rezultate. NATO, EU i SAD su pomagali Ukrajini oružjem, a kada su SAD obećale raketni sistem "Patriot" Ukrajini, Putin je rekao da je spreman uključiti sistem "Sarmat" u nuklearno oružje.

Nakon brojnih pregovora, pošto je Rusija u februaru blokirala ukrajinske luke, 1. avgusta počeo je izvoz žita iz Ukrajine. Ipak, to nije uticalo toliko koliko su se ljudi nadali na globalnu prehrambenu krizu i smanjenje cijene.

ODLAZAK BRITANSKE KRALJICE

Kraljica Elizabeta II, koja je ušla u istoriju kao najdugovječniji britanski monarh i najdugovječnija kraljica te zemlje, preminula je 8. septembra 2020, u 96. godini.

U njenoj smrtovnici piše da je umrla prirodnom smrću. Na tronu ju je naslijedio najstariji sin Čarls, bivši princ od Velsa, koji je sebi dao ime Čarls III, a biće krunisan u maju 2023. Kraljica Elizabeta bila je na tronu 70 godina.

Vladala je Ujedinjenim Kraljevstvom i 14 drugih kraljevstava Komonvelta. Smatra se jednom od najpoznatijih žena koje su ikad živjele. Poslije 74 godine braka, kraljica je 9. aprila 2021. izgubila supruga  princa Filipa, koji je preminuo u 99. godini. Par je imao četvoro djece: Čarlsa, Anu, Endrua i Edvarda.

Na vječni počinak ju je 19. septembra u Londonu ispratilo 500 svjetskih lidera i članova kraljevskih porodica iz cijelog svijeta. Na ulicama Londona kraljicu je ispratilo milion ljudi.

Ovo je bila prva državna sahrana u Britaniji od 1965. godine, kada je takva čast ukazana Vinstonu Čerčilu. Kraljica je sahranjena pored svog supruga, princa Filipa, u kripti Kapele Svetog Đorđa u zamku Vindzor u Londonu.

U prvom obraćanju pred poslanicima kao monarh kralj Čarls III je obećao da će služiti građanima kao njegova majka.

PRVI AZIJAT U DAUNING STRITU

Sve oči tri mjeseca su bile uprte u Veliku Britaniju. Naime, nakon što je Konzervativna stranka Borisa Džonsona, britanskog premijera, izgubila na lokalnim izborima u Engleskoj, tradicionalno uporište Vendsvort, u Londonu, prvi put u protekle 44 godine, to je bio početak njegovog kraja.

Zbog toga i raznih skandala Džonsonu je u 24 sata leđa okrenulo 50 ministara i pomoćnika, nakon čega je podnio ostavku. U borbi za njegovog nasljednika pobijedila je Liz Tras, od koje je u finalu izgubio Riši Sunak.

Ipak, "čelična ladi", kako su je zvali, je izdržala na ovoj funkciji 45 dana, nakon čega je odstupila, a na njeno mjesto je došao Sunak. Oborili su oboje rekorde, ona kao britanski ministar koji je bio najkraće na funkciji, a on kao prvi Azijat i osoba koja nije bijelac, a ušla je u Dauning strit.

Za Sunaka, bogatog Indijca, zanimljivo je i to što je duplo bogatiji od britanskog kralja Čarlsa III.

HIDŽAB REVOLUCIJA U IRANU

Događaj koji je definitivno obilježio 2022. godinu su neviđeni nemiri zbog smrti Mahse Amini, 22godišnje djevojke u policijskom pritvoru.

Djevojka iz iranske pokrajine Kurdistan pala je u komu i umrla tri dana nakon što ju je u Teheranu 16. septembra uhapsila policija za moral jer nije pravilno nosila hidžab.

Njena smrt u pritvoru izazvala je gnjev širom zemlje, a protesti su se pretvorili u pravu revoluciju i imali su podršku u gradovima širom svijeta. Trećeg dana protesta policija je ubila već petoro ljudi, žrtve su se redale, ali protesti nisu prestajali.

Žene su palile hidžabe i sjekle kosu u znak protesta, a to su činile i mnoge poznate ličnost kako bi im pružile podršku. Hidžab su skinule i učenice i studentkinje, a protesti su bivali sve masovniji sa sve više žrtava.

U protestima širom Irana, prema podacima nevladinih boraca za ljudska prava, ubijeno je najmanje 450 ljudi. Žene u Iranu izvojevale su 4. decembra, nakon više od dva i po mjeseca krvavih protesta, veliku pobjedu kada je ukinuta policija za moral.

Iran je donio odluku koja je šokirala cijeli svijet  da pogubi 20 demonstranata i s egzekucijama su počeli u 2022. Mnoge države i NVO osudile su odluke o pogubljenjima u vezi s gušenjem protesta i Iranu su uvedene nove sankcije. 

PRVI PUT ŽENA NA ČELU VLADE ITALIJE

Đorđa Meloni, čelnica stranke Braća Italije, prva je premijerka Italije. Melonijeva je šefica najdesnije vlade od 2. svjetskog rata i Musolinija.

Vlada Marija Dragija raspala se nakon što su članovi koalicije, koju čine lijevi, desni i populisti, odbili njegov apel da se udruže kako bi završili prirodni mandat parlamenta, nakon čega je podnio ostavku i raspisani su novi izbori.

ODOBRENO IZRUČENJE ASANŽA AMERICI

Velika Britanija odobrila je izručenje Džulijana Asanža, osnivača Wikileaksa, 17. juna Americi, gdje će se suočiti s optužbama za špijunažu.

Ova odluka predstavlja ozbiljan udarac za Asanža, koji se nadao da će izbjeći izručenje. SAD ga terete po 18 tačaka optužnice, među kojima je i špijuniranje i hakovanje državnih kompjutera, kao i objavljivanje stotina hiljada povjerljivih dokumenata na sajtu Wikileaks.

KORONA U SJEVERNOJ KOREJI

U Sjevernoj Koreji otkriven je prvi slučaj zaraze virusom korona, nakon čega je predsjednik Kim Jong Un naredio zatvaranje svih gradova i regija.

On se tada prvi put u javnosti pojavio sa hirurškom maskom. Nakon što je poslije nekoliko dana bilo milion zaraženih Kim je poslao vojsku, nakon što je dvije godine ova zemlja tvrdila da kod nje nije zabilježen nijedan slučaj ovog virusa. 

ŠVEDSKA I FINSKA HOĆE U NATO

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za ulazak u NATO zbog rata u Ukrajini. Prekinule su višedecenijsko protivljenje tom potezu, ali se protive stacioniranju nuklearnog oružja ili stalnih NATO vojnih baza u svojim zemljama.

Turska se protivi njihovom prijemu u NATO zbog zabrinutosti u vezi sa bezbjednošću. 

UBIJEN ABE

Šinzo Abe, bivši premijer Japana, ubijen je u atentatu dok je držao predizborni govor, dva dana uoči izbora. Ubio ga je Tecuja Jamagami pištoljem kućne izrade, a jedan od metaka mu je probio srce.

PROTESTI U ŠRI LANKI

Jedan od događaja koji su obilježili 2022. godinu su i protesti u Šri Lanki. Nakon višemjesečnih antivladinih protesta u Šri Lanki demonstranti su upali u premijerovu kuću u Kolombu i zapalili je, a hiljade ljudi su upale u kuću predsjednika Gotabaje Radžapakse i preuzeli njegovu kancelariju.

Protesti su počeli zbog razorne krize u kojoj je ekonomija potpuno kolabirala, a inflacija dostigla 55 odsto. Nakon bijega predsjednika iz zemlje, za novog čelnika je izabran premijer Ranil Vikremesinge, ali nisu bili zadovoljni ni njegovim izborom.

ODNOSI KINE I SAD

Tenzije između Kine i Amerike bile su na vrhuncu zbog najavljene posjete Tajvanu Nensi Pelosi, tadašnje predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa.

Kina je više puta upozoravala da ta posjeta neće proći bez posljedica za SAD i da će odgovoriti oštrim mjerama. Kineska vojska je dan nakon posjete Pelosijeve Tajpeju pokrenula velike vojne vježbe s korištenjem bojeve municije u morima oko Tajvana.

Ovaj put Kina je prišla još bliže tajvanskim vodama nego tokom vježbi u martu 1996. za vrijeme takozvane Treće krize. U znak protesta zbog posjete Pelosijeve Tajvanu, Kina je prekinula komunikaciju s Amerikom u nekoliko oblasti.

Kasnije su se sastali Džozef Bajden, predsjednik SAD, i Si Điping, čelnik Kine, i dogovorili da će izbjegavati sukobe.

NETANJAHU ŠESTI PUT PREMIJER

Benjamin Netanjahu preuzeo je funkciju premijera Izraela rekordni šesti put. Netanjahu je već bio premijer duže nego iko u istoriji Izraela, 12 godina uzastopno, od 2009. do 2021. i tri godine od 1996. do 1999. 

"QATARGATE"

Svijet je potresla afera "Qatargate", u kojoj su uhapšeni Grkinja Eva Kaili, potpredsjednica Evropskog parlamenta, i još nekoliko parlamentaraca zbog korupcije i pranja novca.

Istražioci su tokom pretresa na raznim lokacijama pronašli više od 1,5 milion evra, a u njenom stanu nađene su torbe pune novca. Zbog skandala u EP podignute su optužnice protiv četiri osobe, među kojima i protiv Kailijeve.

Njih terete da su primali novac i poklone kako bi uticali na odluke Evropskog parlamenta u korist Katara. Kailijeva je smijenjena sa mjesta potpredsjednice EP zbog afere "Qatargate" o korupciji koja navodno uključuje domaćine Svjetskog prvenstva u Kataru.

Ako se ispostavi da je Katar ili neka druga država zaista uticala na članove EP, ovaj skandal neće se tako lako stišati i moglo bi biti izgubljeno povjerenje u ovu instituciju.  

SIJEV ISTORIJSKI MANDAT

Si Đipingu, predsjedniku Kine, je i formalno povjeren istorijski treći mandat na mjestu generalnog sekretara Komunističke partije Kine (KPK). Si Đipingu je novim mandatom na čelu Komunističke partije Kine učvršćen položaj najmoćnijeg kineskog lidera poslije Mao Cedunga. 

NOVI OMJER SNAGA U AMERIČKOM KONGRESU

U Americi su održani izbori za Kongres, na kojima je birano svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 od ukupno 100 članova Senata, 36 od 50 guvernera, kao i drugi zvaničnici na nivou saveznih država.

Iako su ovi izbori najavljivani kao prekretnica jer su analitičari predviđali da će oba doma osvojiti republikanci, Senat je ostao pod kontrolom demokrata, a Predstavnički dom su osvojili republikanci, ali sa tijesnom pobjedom, odnosno sa mnogo manje osvojenih mjesta nego što je očekivano.

Nakon ovih izbora, koji su održani na polovini mandata Džozefa Bajdena, američkog predsjednika, okončana je četvorogodišnja vladavina demokrata u Predstavničkom domu, čija je predsjednica Nensi Pelosi podnijela ostavku.  

PANIKA U POLJSKOJ

Svijetom je kao bomba odjeknula informacija da su na teritoriju Poljske pale dvije rakete i da je u eksploziji poginulo dvoje ljudi. Prve informacije ukazivale su na to da su one stigle iz Rusije, što bi značilo da je Rusija napala teritoriju NATOa i da Alijansa treba braniti svoju članicu.

Brzo se oglasila Amerika da su projektili, koji su pali u grad Przevodov na granici Poljske i Ukrajine, stigli iz Ukrajine i tako ugasili alarm u Evropi i svijetu. 

REVOLUCIJA BIJELIH PAPIRA

U Kini su buknuli protesti zbog strogih mjera borbe protiv virusa korona, koje su dovele do zatvaranja miliona ljudi u njihovim domovima. Protesti su počeli nakon sumnje da je požar izbio u jednoj zgradi, te da su poginuli ljudi jer je taj dio grada bio u lokdaunu.

Revolucija bijelih papira, kako su nazvali ove najveće proteste protiv režima Si Đipinga, predsjednika Kine, rezultirala je popuštanjem mjera protiv korone. Konačno im je dozvoljeno i da uđu u metro i autobus bez prethodno urađenog PCR testa. 

PLANIRALI PUČ U NJEMAČKOJ

Definitivno jedan od događaja koji su obilježili 2022. godinu je i pokušaj članova ekstremno desničarskog pokreta "Građani Rajha", na čelu sa princom Hajnrihom XIII Rojsom, da izvrše državni udar.

U tome ih je spriječila njemačka policija jer su hiljade njenih pripadnika izvele najveću antiterorističku operaciju u istoriji, u kojoj su pretresli 137 objekata 52 osumnjičene osobe.

Uhapsili su 25 članova ovog pokreta. Princ Hajnrih je uz pomoć bivše poslanice formirao pokret s ciljem da svrgne aktuelnu vlast u Njemačkoj i vrati joj Rajh i monarhiju. Ekstremni desničari i bivši pripadnici vojske planirali su upad u parlament i preuzimanje vlasti te da postave princa Hajnriha za novog lidera Njemačke.

Poslije puča grupa je namjeravala da formira vladu, a radi se o osobama na uticajnim položajima iz socijalnih i finansijskih oblasti javnog života. Pripadnici Pokreta "Građani Rajha" odbijali su da plaćaju porez, a već su izdavali svoje pasoše i vozačke dozvole.

Osim u 11 njemačkih pokrajina, hapšenja zbog pokušaja puča sprovedena su i u Italiji i u Austriji.

IMA NAS OSAM MILIJARDI

Svjetska populacija dostigla je osam milijardi ljudi, samo 11 godina nakon što je prešla prekretnicu od sedam milijardi. Djevojčica Vinice, beba koja je rođena u Manili, odabrana je da bude osmomilijardita osoba na svijetu.

Na Zemlji sada živi duplo više stanovnika nego 1976, a svjetska populacija od 1800. povećana je osam puta. Najviše stanovnika ima Kina, i to 1,45, a očekuje se da će je Indija, u kojoj ima 1,39 milijardi ljudi, stići 2023. 

Nezavisne