Imovina Srpske opet ide pred Ustavni sud BiH
Očekivano, usvajanje Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Narodnoj skupštini Republike Srpske izazvalo je brojne reakcije i, po svemu sudeći, o svemu će ponovo odlučivati Ustavni sud BiH, a nije isključena mogućnost da, kao i ranije, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, Zakon stavi van snage do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Razlozi zbog kojih je Republika Srpska, odnosno NS RS donijela Zakon su činjenica da je Ustavom BiH izvršena podjela javne vlasti entiteta i institucija BiH, a Ustavom Republike Srpske propisano je da Republika Srpska uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, ali da nije donesen zakon koji precizno definiše nepokretnu imovinu koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Za razliku od Republike Srpska, koja smatra da jedina ima pravo da odlučuje o imovini, političari iz stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH tvrde da je BiH titular cjelokupne državne imovine.
"Narodna skupština Republike Srpske jedina ima pravo da kroz zakonski okvir odlučuje o imovini Srpske. Negodovanja u Sarajevu, potpomognuta dijelom međunarodne zajednice, ne mogu da izmijene Ustav BiH i Dejtonski sporazum, kojima je pitanje imovine riješeno", napisao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na svom Twitter nalogu, naglašavajući da stav Republike Srpske neće biti izmijenjen kada je u pitanju imovina i da, što se tiče "osmorke", ostaju na principima potpisanog sporazuma.
S druge strane, Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, kaže da Dodik mora znati da entiteti i drugi niži nivoi vlasti mogu koristiti onu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih nadležnosti, ali u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.
"Država BiH i državna imovina su svetinje koje ne mogu biti predmet nikakve političke trgovine", navedeno je u saopštenju.
Isto kao i Bećirović, i Dodik kaže da o imovini, u ovom slučaju Republike Srpske, nema pregovora i da je ta imovina "pitanje hoće li ili neće biti BiH".
U najvećoj bošnjačkoj stranci SDA već spremaju zahtjev Ustavom sudu BiH, a kako je rekao Safet Kešo, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, država bez imovine ne bi bila moguća, istovremeno optužujući Nermina Nikšića, lidera SDP-a, da banalizuje stvar i da mu ne smeta što je NS RS usvojila ovaj zakon.
"Svakako će ponovo ići apelacija Ustavnog suda, za to vrijeme Dodik svakako planira izvesti bagere na teren, početi kopati. Mi primjećujemo da se Dodik osilio do te mjere da se ruga i međunarodnoj zajednici i to u lice", rekao je Kešo, pitajući se ima li "osmorka" kičmu da se suprotstavi Dodiku.
I Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske, rekao je da državna imovina nije vlasništvo entiteta, tako da ni Republika Srpska ni Federacija BiH nemaju ustavno pravo da regulišu pitanje državne imovine na bilo koji način.
"Ovo nije prvi put da entiteti pokušavaju regulisati pitanje državne imovine. Desilo se to i u slučajevima Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Zakona o unutrašnjoj plovidbi, Zakona o statusu državne imovine u Republici Srpskoj, ali i u slučajevima u Federaciji BiH", navodi u saopštenju Duraković.
Iz Ambasade SAD naveli su da usvajanje Zakona u NS RS ne mijenja činjenice iz Ustava BiH, te Ustavnog suda.
"Ustav BiH i relevantne odluke Ustavnog suda BiH su jasni. BiH je titular državne imovine i nadležnost za njeno uređenje spada u isključivu nadležnost institucija na državnom nivou", naveli su iz Ambasade SAD u BiH, dodajući da Republika Srpska mora poštovati Ustav BiH i odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH, sviđale se one vlastima u Srpskoj ili ne.
OHR: Imovinom može raspolagati samo država BiH
Prema relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH, samo država BiH, kao titular državne imovine, može uređivati pitanje državne imovine odgovarajućim zakonima koje usvoji Parlamentarna skupština BiH, saopšteno je iz OHR-a.
"Ustavni sud BiH je više puta potvrdio da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama. Jednostrani koraci su neprihvatljivi. Oni ugrožavaju vladavinu prava, narušavaju pravnu sigurnost i sprečavaju sigurno poslovno i investicijsko okruženje. Djelovanje protivno jasnim odlukama Ustavnog suda, koje su donesene u okvirima njegovih ustavnih ovlaštenja, moraju se tumačiti kao kršenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir", saopštili su iz OHR-a.
U OHR-u podsjećaju da državnom imovinom može raspolagati samo država BiH, kako je to izričito uređeno Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Nezavisne
Nezavisne
