Iako optimalni agrorokovi već ističu, najznačajnijom ratarskom kulturom, kukuruzom, na području Gradiške, Laktaša i Srpca zasijano je tek oko pet odsto planiranih površina.

Ratar iz Kladara kod Srpca Đuro Cvijić, i pored lošeg vremena uspio je da na vrijeme završi sjetvu. Kukuruz je zasijao na 18 hektara.

- Mi smo na području Lijevče polja, gdje je zemljište više šljunkovito je i mi smo mogli ranije krenuti sa sjetvom dok krajevi koji su na obodu Lijevče polja oni tek sada mogu krenuti - Cvijić.

Zbog kašnjenja početka sjetve Ranko Sarajlić iz Brezik Laminaca zabrinut je da li će uspjeti ostvariti planirano.

- Planirali smo oko 200 hektara soje i kukuruza da zasijemo, međutim do sada nismo zasijali ništa zbog nepovoljnih vremenskih prilika, jer temperature su niske, a i zemljište je dosta vlažno - dodaje Sarajlić.

Optimalni rokovi za sjetvu kukuruza ističu krajem aprila. Agronomi ratarima koji ne posiju na vrijeme savjetuju upotrebu hibrida niže grupe zrenja.

- Sjetva poslije 5. maja smanjuje prinose, naročito u sušnim godinama i tada je potrebno koristiti hibride nešto niže grupe zrenja koji su otporniji na sušu - kaže Bojana Panić iz Resora za pružanje stručnih usluga Područna jedinica Gradiška.

Nepovoljni vremesnski uslovi usporile su sjetvu kukuruza i na oglednim parcelama Ministarstva poljoprivrede koje, posredstvom Resora za pružanje stručnih usluga, širom Srpske zasije oko 15 parcela.

RTRS