Vaskrs je jedan od najvećih i najradosnijih hrišćanskih praznika koji slavi Hristovo vaskrsnuće, odnosno njegov duhovni, ali i fizički povratak nakon smrti. Za ovaj praznik vjernici se pripremaju vaskršnjim postom, najdužim postom u pravoslavlju, koji traje sedam nedjelja. Koji su običaji vezuju za ovaj praznik, čitajte u nastavku teksta.

Vaskršnji običaji

Za Vaskrs su vezani lijepi običaji u našem narodu, a u cijelom hrišćanskom svijetu, pa tako i kod nas, za ovaj praznik se veže običaj darivanja jajima.

Inače, jedan od najljepših običaja vezanih za Vaskrs je bojenje jaja. Jaje simboliše vaskrsenje, odnosno rađanje novog života, pa mu se zbog toga posvećuje velika pažnja prilikom ovog praznika. Jaja se najčešće boje na Veliki petak, a najznačajnija boja je crvena, koja simboliše Hristove krv.

Farbanje i ukrašavanje jaja

Crvena boja simboliše Hristov, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja.

Na Veliki petak domaćica ustaje rano i priprema vodu te boje, i to prije izlaska sunca.

Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u posudi sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta. Prvo crveno obojeno jaje ima poseban značaj, ono se ostavlja sa strane i čuva se do narednog Vaskrsa, a naziva se Čuvarkuća. Vjeruje se da će to jaje donijeti mir, blagostanje i dovoljno hrane za narednu godinu. Inače, dok su se jaja bojila samo prirodnim bojama, bojenju je prethodilo crtanje jaja voskom. U novije vrijeme, izrađuju se specijalne naljepnice od papira ili plastike, koje se mogu lijepiti na jaja.

Jutrenje

Za Vaskrs se valja ustati rano ujutru, ali ne otići na spavanje prije ponoći. Smatra se da, ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu. Ujutru se treba umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje.

Još jedan zanimljivo običaj je da se djeca dotaknu crvenim jajetom, a kako bi, smatra se, oni bil crveni i zdravi cijele godine.

Na Vaskrs se rano ujutru odlazi u crkve na jutrenje, a prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom. Kada svane dan vaskrsenja Hristova, sa svih pravoslavnih hramova, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Tada se odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju, a poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!" Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.

Kad se dođe kuć iz crkve, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane, predaje je nekom mlađem, koji zatim kadi cijelu kuću. Ukoliko se ne zna otpjevati vaskršnji tropar, naglas se čita "Oče naš" te druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu.

Tucanje jajima

Iz korpe u kojoj su ofarbana jaja, prvo domaćin uzima jedno jaje, a za njim svi ostali ukućani, nakon čega počinje veselje i takmičenje čije je jaje najjače.

Prilikom tucanja izgovara se, takođe, "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse".

Jaja se najpre tucaju vrh u vrh, a onda i sa strane. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe.  Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostala hrana sa trpeze, a toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Koja se još vjerovanja vežu za Vaskrs?

Za Vaskrs se mijese posebni hljebovi, dok se na ovaj dan kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove.

Na drugi dan Vaskrsa, koji se zove Pobusani ponedjeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje, a kako bi i preminuli uživali u vaskrsenju Isusa Hrista. Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer se tada momci i mladi ljudi polivaju vodom djevojke i mlade žene. Na ovaj ponedjeljak treba ostaviti i razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. Takođe, vaskršnje jaje se daje stoci da ga pojede, kako bi cijele godine bila zdrava.

​Nezavisne