Koji sistemi grijanja najviše štede struju
Istražili smo koji su uređaji najisplativiji te najjednostavniji za postavljanje i prilagodbu na već postojeću mrežu.
Zbog povećanja cijena energenata narasli su troškovi potrošnje energije, a posljedično i računi za grijanje. Stoga smo primorani okrenuti se novim načinima grijanja naših domova, poput dizalica topline i klima uređaja optimizovanih za grijanje.
Dizalice topline
Dizalice topline dijelimo prema vrsti obnovljivog izvora energije koji može biti vazduh, voda i tlo. Preuzimajući energiju iz okoline, podiže je na viši energetski nivo što omogućuje korištenje dobijene toplinske energije putem radijatora ili podnog grijanja na postojećem ili novom sistemu grijanja u domaćinstvvu. Druga opcija je prenošenje topline putem klima uređaja optimizovanog za grijanje.
Najčešći tipovi dizalica topline su vazduh-voda i vazduh-vazduh. One prenose toplinu između vaše kuće i vanjskog vazduha, a mogu smanjiti vašu potrošnju energije do čak 75 odsto! Takođe smanjuju i emisiju CO2, čime se omogućuju kvalitetniji životni uslovi.
Dizalica topline koristi tehnologiju sličnu onoj u frižideru ili klima uređaju. Izvlači toplinu iz izvora, poput okolnog vazduha, zatim je podiže na viši energetski nivo i prenosi tamo gdje je potrebna. Budući da se većina topline prenosi, a ne stvara, dizalice topline daleko su djelotvornije od konvencionalnih tehnologija grijanja kao što su kotlovi ili električni grijači i mogu biti jeftinije za rad. Izlazna energija u obliku topline obično je nekoliko puta veća od one potrebne za napajanje dizalice topline, obično u obliku električne energije. Na primjer, koeficijent učinka (COP) za tipičnu dizalicu topline za domaćinstvvo je oko četiri, tj. izlazna energija je četiri puta veća od električne energije koja se koristi za njezin rad. Zbog toga su trenutni modeli tri do pet puta energetski djelotvorniji od gasnih kotlova. Dizalice topline mogu se kombinovati s drugim sistemima grijanja, obično gasnim, u hibridnim konfiguracijama.
Sama dizalica topline sastoji se od kompresora koji pokreće rashladno sredstvo kroz rashladni ciklus i izmjenjivača topline koji izvlači toplinu iz izvora. Putem drugog izmjenjivača topline se zatim prenosi u unutrašnji prostor putem vazduha ili vode. U zgradama se ta toplina isporučuje pomoću prisilnog vazduha ili hidroničkih sistema kao što su radijatori ili podno grijanje. Dizalice topline mogu se spojiti na spremnik za proizvodnju sanitarne tople vode, a mogu osigurati i hlađenje prostora ljeti uz zadovoljavanje potreba grijanja prostora zimi.
Osim u novim stambenim prostorima, kućama i zgradama, moguće je ugraditi dizalice topline vazduh- vazduh i u postojeće građevine s etažnim gasnim grijanjem ili u onim koji se griju pomoću električne energije, ali naravno prije toga potrebno je prilagoditi postojeći sistem. Klima uređaji optimizirani za grijanje
Osim dizalica topline veliku uštedu energije i smanjenje računa mogu donijeti novi sistemi klima uređaja optimizovani za grijanje. Klima uređaji rade na principu dizalice topline vazduh - vazduh i uzimaju jednako kao i dizalice do 75% vazduha iz okoline čime se postiže niska potrošnja energije. Pojednostavljeno rečeno, za 5 kW toplinske energije potrebno je 1 kW električne energije. Za primjer možemo uzeti grijanje prostorije od cca 25 m2 - potrošnja klima uređaja biće ekvivalentna potrošnji velikog televizora.
Klima uređaji optimizovani za grijanje postavljaju se na isti na način kako i klasični klima uređaji. Mogu biti zidni i podni, a čine ih vanjska jedinica i unutrašnja. U multi split sistemima moguće je na jednu vanjsku jedinicu spojiti više unutrašnjih. Podna verzija imitira sisteme podnog grijanja, ujedno sadrži sistem za filtraciju vazduha. Jednostavno se postavljaju, a za 1 uloženi kW dobiva se do 5 toplinskih kW.
Osim navedenih benefita koji dolaze vezano za dizalice topline i klima uređaje izrazito važan faktor koji se vezuje za ove tipove grijanja je i smanjenje ugljen dioksida u domaćinstvvu. Prema studiji UC Davis, dizalica topline smanjiće emisije ugljen dioksida za oko 40 odsto u poređenju s gasnim pećima. Tačna količina ovisi o tome kako se proizvodi električna energija (koja pokreće dizalicu topline). Prema studiji sa univerziteta u Teksasu, Mičiganu i Carnegie Mellon Gotovo svi domovi će smanjiti svoj karbonski otisak, njih 98 odsto.
Nezavisne
Dizalice topline
Dizalice topline dijelimo prema vrsti obnovljivog izvora energije koji može biti vazduh, voda i tlo. Preuzimajući energiju iz okoline, podiže je na viši energetski nivo što omogućuje korištenje dobijene toplinske energije putem radijatora ili podnog grijanja na postojećem ili novom sistemu grijanja u domaćinstvvu. Druga opcija je prenošenje topline putem klima uređaja optimizovanog za grijanje.
Najčešći tipovi dizalica topline su vazduh-voda i vazduh-vazduh. One prenose toplinu između vaše kuće i vanjskog vazduha, a mogu smanjiti vašu potrošnju energije do čak 75 odsto! Takođe smanjuju i emisiju CO2, čime se omogućuju kvalitetniji životni uslovi.
Dizalica topline koristi tehnologiju sličnu onoj u frižideru ili klima uređaju. Izvlači toplinu iz izvora, poput okolnog vazduha, zatim je podiže na viši energetski nivo i prenosi tamo gdje je potrebna. Budući da se većina topline prenosi, a ne stvara, dizalice topline daleko su djelotvornije od konvencionalnih tehnologija grijanja kao što su kotlovi ili električni grijači i mogu biti jeftinije za rad. Izlazna energija u obliku topline obično je nekoliko puta veća od one potrebne za napajanje dizalice topline, obično u obliku električne energije. Na primjer, koeficijent učinka (COP) za tipičnu dizalicu topline za domaćinstvvo je oko četiri, tj. izlazna energija je četiri puta veća od električne energije koja se koristi za njezin rad. Zbog toga su trenutni modeli tri do pet puta energetski djelotvorniji od gasnih kotlova. Dizalice topline mogu se kombinovati s drugim sistemima grijanja, obično gasnim, u hibridnim konfiguracijama.
Sama dizalica topline sastoji se od kompresora koji pokreće rashladno sredstvo kroz rashladni ciklus i izmjenjivača topline koji izvlači toplinu iz izvora. Putem drugog izmjenjivača topline se zatim prenosi u unutrašnji prostor putem vazduha ili vode. U zgradama se ta toplina isporučuje pomoću prisilnog vazduha ili hidroničkih sistema kao što su radijatori ili podno grijanje. Dizalice topline mogu se spojiti na spremnik za proizvodnju sanitarne tople vode, a mogu osigurati i hlađenje prostora ljeti uz zadovoljavanje potreba grijanja prostora zimi.
Osim u novim stambenim prostorima, kućama i zgradama, moguće je ugraditi dizalice topline vazduh- vazduh i u postojeće građevine s etažnim gasnim grijanjem ili u onim koji se griju pomoću električne energije, ali naravno prije toga potrebno je prilagoditi postojeći sistem. Klima uređaji optimizirani za grijanje
Osim dizalica topline veliku uštedu energije i smanjenje računa mogu donijeti novi sistemi klima uređaja optimizovani za grijanje. Klima uređaji rade na principu dizalice topline vazduh - vazduh i uzimaju jednako kao i dizalice do 75% vazduha iz okoline čime se postiže niska potrošnja energije. Pojednostavljeno rečeno, za 5 kW toplinske energije potrebno je 1 kW električne energije. Za primjer možemo uzeti grijanje prostorije od cca 25 m2 - potrošnja klima uređaja biće ekvivalentna potrošnji velikog televizora.
Klima uređaji optimizovani za grijanje postavljaju se na isti na način kako i klasični klima uređaji. Mogu biti zidni i podni, a čine ih vanjska jedinica i unutrašnja. U multi split sistemima moguće je na jednu vanjsku jedinicu spojiti više unutrašnjih. Podna verzija imitira sisteme podnog grijanja, ujedno sadrži sistem za filtraciju vazduha. Jednostavno se postavljaju, a za 1 uloženi kW dobiva se do 5 toplinskih kW.
Osim navedenih benefita koji dolaze vezano za dizalice topline i klima uređaje izrazito važan faktor koji se vezuje za ove tipove grijanja je i smanjenje ugljen dioksida u domaćinstvvu. Prema studiji UC Davis, dizalica topline smanjiće emisije ugljen dioksida za oko 40 odsto u poređenju s gasnim pećima. Tačna količina ovisi o tome kako se proizvodi električna energija (koja pokreće dizalicu topline). Prema studiji sa univerziteta u Teksasu, Mičiganu i Carnegie Mellon Gotovo svi domovi će smanjiti svoj karbonski otisak, njih 98 odsto.
Nezavisne
