Jović: Industrijska i slobodna privredna zona u Bijeljini zarasle u korov
Ljubiša Petrović za dvije i po godine nije uradio ništa u vezi sa nastavkom formiranja industrijske i slobodne ekonomske zone u neposrednoj blizini auto-puta i Bijeljina može izgubiti istorijsku šansu za razvoj, upozorio je u izjavi za Glas Srpske Predrag Jović, bivši menadžer Grada Bijeljine.
„Bijeljina je 2020. godine, kao jedan od najperspektivnijih gradova u Republici Srpskoj, predviđena da da dobije 900.000 maraka bespovratnih sredstava za uređenje slobodne zone. Prostornim planom predvidjeli smo da se ona prostire od supermarketa Robot, pored obilaznice, ka auto-putu, na površini od stotinjak hektara. Projekat je vodilo Ministarstvo za ekonomske odnose BiH. Poslije 2020. godine i Petrovićevog stupanja na dužnost, pokušali su ga kontaktirati u vezi sa realizacijom, ali bez uspjeha. I mene su, kao bivšeg gradskog menadžera, zamolili za pomoć, ali ni ja nisam dobio nikakav odgovor i skoro milion maraka je otišlo u Trebinje koje je dobilo slobodnu zonu kao zamajac razvoja“ kaže Jović.
Jović navodi i da su brojni privrednici, nezadovoljni Petrovićevim neradom i nesnalaženjem na dužnosti, inicirali njegov opoziv sa mjesta gradonačelnika.
Na teret mu stavljaju, ne samo odbijanje saradnje sa Vladom i drugim institucijama Republike Srpske i BiH, nego i činjenicu da je zemljište otkupljeno, prije njegovog stupanja na dužnost, sa namjenom da bude dio nove industrijske zone, danas zaraslo u korov.
„Već početkom 2020. godine Grad Bijeljina prodao je sve placeve u industrijskim zonama 1,2 i 3 i počeli smo sa formiranjem Industrijske zone 4, koja je locirana na desetinama hektara oko priključka na auto-put i samog auto – puta. Na žalost auto-put će se, ako Petrović ostane na mjestu gradonačelnika, izgraditi prije nego što se nastavi formiranje poslovnih zona, a bez uređenog poslovnog ambijenta nema dolaska investitora. Bijeljina će propustiti istorijsku šansu za razvoj, jer će investicije otići u Kuzmin ili Brčko“ zaključio je Jović.
Poslovne i industrijske zone, koje su formirane prije 2020. godine, danas predstavljaju jedan bitnih činilaca privrednog razvoja Semberije, zapošljavaju veći broj radnika i u znatnoj mjeri pune gradski budžet.
Prihodi bi se povećali formiranjem još jedna industrijsko - poslovne, a pogotovu slobodne bescarinske zone.
„Bijeljina je 2020. godine, kao jedan od najperspektivnijih gradova u Republici Srpskoj, predviđena da da dobije 900.000 maraka bespovratnih sredstava za uređenje slobodne zone. Prostornim planom predvidjeli smo da se ona prostire od supermarketa Robot, pored obilaznice, ka auto-putu, na površini od stotinjak hektara. Projekat je vodilo Ministarstvo za ekonomske odnose BiH. Poslije 2020. godine i Petrovićevog stupanja na dužnost, pokušali su ga kontaktirati u vezi sa realizacijom, ali bez uspjeha. I mene su, kao bivšeg gradskog menadžera, zamolili za pomoć, ali ni ja nisam dobio nikakav odgovor i skoro milion maraka je otišlo u Trebinje koje je dobilo slobodnu zonu kao zamajac razvoja“ kaže Jović.
Jović navodi i da su brojni privrednici, nezadovoljni Petrovićevim neradom i nesnalaženjem na dužnosti, inicirali njegov opoziv sa mjesta gradonačelnika.
Na teret mu stavljaju, ne samo odbijanje saradnje sa Vladom i drugim institucijama Republike Srpske i BiH, nego i činjenicu da je zemljište otkupljeno, prije njegovog stupanja na dužnost, sa namjenom da bude dio nove industrijske zone, danas zaraslo u korov.
„Već početkom 2020. godine Grad Bijeljina prodao je sve placeve u industrijskim zonama 1,2 i 3 i počeli smo sa formiranjem Industrijske zone 4, koja je locirana na desetinama hektara oko priključka na auto-put i samog auto – puta. Na žalost auto-put će se, ako Petrović ostane na mjestu gradonačelnika, izgraditi prije nego što se nastavi formiranje poslovnih zona, a bez uređenog poslovnog ambijenta nema dolaska investitora. Bijeljina će propustiti istorijsku šansu za razvoj, jer će investicije otići u Kuzmin ili Brčko“ zaključio je Jović.
Poslovne i industrijske zone, koje su formirane prije 2020. godine, danas predstavljaju jedan bitnih činilaca privrednog razvoja Semberije, zapošljavaju veći broj radnika i u znatnoj mjeri pune gradski budžet.
Prihodi bi se povećali formiranjem još jedna industrijsko - poslovne, a pogotovu slobodne bescarinske zone.
