AGRARNI FOND GRADA BIJELJINA


Zlatan Lazarević: Među ciljevima unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje
 Agrarni fond Grada Bijeljine aktivnosti tokom ove godine vodiće u pravcu unapređenja primarne poljoprivredne proizvodnje direktno kroz podsticaje za određene grane proizvodnje, kao i podsticaje za prerađivačke kapacitete kako bi proizvođači mogli ostvariti što bolji plasman svojih proizvoda.
Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o radu Agrarnog fonda Grada Bijeljina za 2020. godinu sa programom rada Agrarnog fonda za 2021.godinu, koji su, i uz finansijski izvještaj Agrarnog fonda za 2020.godinu, usvojili odbornici Skupštine Grada na posljednjoj sjednici.  
Agrarni fond Grada Bijeljina svoje aktivnosti usmjeravaće  ka efikasnijem i racionalnijem djelovanju, sprovođenju propisa, odluka i zaključaka gradonačelnika, Skupštine grada Bijeljina, poštovanje rokova i budžetskih okvira,  razvojnih projekata i aktivnosti radi ostvarivanja rezultata značajnih za budući razvoj agrara na području grada Bijeljina.

“Iako je Budžetom za 2020. godinu Agrarnom fondu određeno 1,6 miliona KM, zaključno sa februarom 2021. godine, isplaćena su sredstva u iznosu od 1,3 miliona KM namjenjena za  podsticaj poljoprivredne proizvodnje za 2020. godinu. Ostatak sredstava preusmjeren je Odjeljenju za poljoprivredu Odlukom Skupštine Grada Bijeljina”

S obzirom na veliki broj  podnesenih zahtjeva u 2020. godini za podsticaj poljoprivredne proizvodnje, svi zahtjevi nisu mogli biti realizovani u 100 % iznosu, UO Agrarnog fonda odlučio je da se isplaćuje vrijednost od 76 % maksimalno pripadajućeg iznosa za podršku organizovanom otkupu povrća i voća iz 2020. godine.
Odlukama iz novembra odlučeno je da se isplati po 84 KM po grlu za vlastit uzgoj junica, te po 84 KM po grlu za telad za dalji tov, po četiri KM za prasad za dalji tov, a da se za vlastiti uzgoj priplodnih ovaca isplati  20 KM po grlu od pripadajućeg iznosa za podršku stočarstvu.
Prema Pravilniku o načinu i uslovima podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji za 2020. godinu, odluke su donijete na osnovu člana 4. stav 6. Odluke o programu korištenja sredstava za podsticaj poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini i člana 7. Pravilnika o načinu i uslovima podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji za 2020. godinu.
Do povećanja broja zahtjeva došlo je zbog uvođenja novih mjera u 2020. godini, poboljšanja kvaliteta poljoprivrednog zemljišta i sufinasiranja u nabavci osnovnog stada, plastenika, sadnica i priključnih mašina.
Prema Izvještaju, održava se konstantan broj zahtjeva kod organizovanog otkupa povrća i voća, dok kod podrške stočarstvu nema znatnih oscilacija u broju podnesenih zahtjeva u odnosu na predhodnu godinu.

“Svjedoci smo da je bila niska cjena junećeg i svinjskog mesa u 2020.godini i bio je smanjen izvoz junećeg mesa u Tursku, a sve ovo utiče da se poljoprivredni proizvođači sa područja Semberije sve manje odlučuju na ovu vrstu proizvodnje”, kaže Zlatan Lazarević, direktor Agrarnog fonda.

Prema njegovim riječima, početkom godine moralo se pristupiti interventnim mjerama  sa lokalnog nivoa kako bi se pomoglo poljoprivrednicima koji se bave tovom junadi. Kada su u pitanju podrška plasteničkoj proizvodnji i navodnjavanju, evidentiran je povećan broj zahtjeva u odnosu na predhodnu godinu.
 Međutim, došlo je došlo do smanjenja ulaganja u izgradnju plastenika, dok se povećan broj zahtjeva odnosi na ulaganje u sisteme za navodnjavanje.
“Uvođenjem obaveze da poljoprivredninci  moraju izmiriti svoje obaveze po pitanju zdravstvenog osiguranja kako bi mogli ostvariti podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji dovelo je do odustajanja i gašenja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava”, istakao je Lazarević.
Prema njegovim riječima, neki od razloga zašto je do došlo do stagniranja u broju podnesenih zahtjeva je i činjenica da je sve manje sredstava za podsticaj  kako na državnom tako i na lokalnom nivou te komplikovane procedure za ostvarivanje podsticaja.

“Agrarni fond je u proteklom periodu pokušao da prevaziđe komplikovanu proceduru i da na najjednostavniji i najefikasniji način približi podsticajna sredstva proizvođačima kako bi se ublažili negativni i nepovoljni uticaji za poljoprivrednu proizvodnju”, rekao je Lazarević.

On je dodao da je u toku izrada programa za razvoj poljoprivrede i sela Grada Bijeljina za period od 2021. do 2023. godine,  te da program realizuju zajednički Odjeljenje za poljoprivredu i Agrarni fond.
 
 
 

 


Komentara

  • Spasoje Odgovor

    03.04.2021 14:42

    Bobarov proizvod. Loš čovjek. Ništa od struke. Ali se zna uvući kome treba u šu... i to je ono što ga drži.

  • Nikola Odgovor

    03.04.2021 14:49

    Po znanju (nula), po ljudskosti (nula), po cijenjenosti (nula), po lopovlucima (desetka), po maltretiranju radnika (maksimalno) i prema sklonostima je sličan Zlatku Maksimovicu. Apsolutno.

  • Elektrodis Odgovor

    03.04.2021 15:01

    Kakva njuška...