U Njemačkoj, Austriji, Belgiji i na Malti, 16-godišnjaci su prvi put glasali na izborima za Evropski parlament, nakon što je spuštena starosna granica za birače.

U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a rezultati izbora pokazuju promjenu smjera razmišljanja mladih o ovom pitanju.

Prije pet godina, tinejdžeri širom Evrope su masovno izašli na ulice, održavajući demonstracije za politiku zaštite klime. Nisu imali pravo glasa, ali su reagovali.

Iako su ankete pokazale da mladi (od 18 do 24 godine) sa obje strane Atlantika više glasaju za stranke lijevog centra, progresivno orijentisane, sada je situacija drugačija.

Čak su se i evropski konzervativci protivili davanju glasa 16-godišnjacima. Međutim, mnogi mladi ljudi u Njemačkoj su ove godine glasali za krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD).

Za AfD je glasalo čak 16 odsto birača u starosnoj grupi od 16 do 24 godine.

"CNN" napominje da većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, ali je povećanje broja onih koji jesu i dalje alarmantno.

AfD je pretrpio niz skandala posljednjih mjeseci, od poznatih optužbi za "flertovanje" sa neonacistima do istraga o članovima stranke koji su učestvovali u nasilju, ali su ipak dobili veliki broj glasova.

Zaokret njemačkih tinejdžera i mladih odraslih udesno ne dolazi iz vedra neba, jer istraživanja pokazuju nezadovoljstvo poslijepandemijskom ekonomijom i političkim uslovima.

"Čini se da je pandemija korona virusa iznervirala mlade zbog nesposobnosti vlasti da se nose sa budućnošću, što se ogleda u dubokoj nesigurnosti," kažu analitičari.

Najvažnija pitanja za mlade su lične finansije, pronalaženje kvalitetnog zaposlenja, zdravlje, stanovanje i društveno priznanje. Mladi su razočarani neuspjehom politike tradicionalnih partija desnice i lijevog centra, pa su sada skloniji da glasaju za desno orijentisane stranke.

Trend rasta desničarske popularnosti među mladima nije prisutan samo u Njemačkoj.

Takođe je zabilježen u Portugalu, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.

Analitičari objašnjavaju kako mladi ljudi mogu biti posebno impulsivni i emotivni kada biraju političke opcije.

Očigledno je da krajnje desničarske stranke poput AfD-a nemaju rješenja za teška i složena pitanja, a glasanje za njih na neki način onemogućava demokratiju da sama riješi svoje nedostatke, prenosi "b92".

B92